FILMSKA TRILOGIJA
Početkom 2009. godine u skandinavskim bioskopima prikazan je film „Muškarci koji mrze žene“, i za samo tri nedelje videlo ga je 1,5 miliona gledalaca. Ovaj film je dobitnik nagrade Guldbagen (Guldbagge Award)za 2010, koju dodeljuje Švedski filmski institut, u tri kategorije: najbolji film, najbolja ženska uloga i nagrada publike za najbolji film. Nagrada po značaju za švedsku kinematografiju odgovara onome što je Oskar za Amerikance, i među dobitnicima su u prošlosti bila mnoga poznata imena, uključujući i Ingmara Bergmana.
Druga dva nastavka trilogije, zamišljena najpre kao televizijska serija, zbog velikog interesovanja publike takođe su pretvoreni u dugometražne filmove. Prava na prvi film,„ Muškarci koji mrze žene“, prodata su u 50 zemalja širom sveta, a druga dva nastavka zasad se prikazuju u 20 zemalja. U Sjedinjenim Državama je prava na film otkupio Sony, tako da će se snimati holivudski rimejk trilogije „Milenijum“.
Nomi Rapas – filmska Lizbet Salender
Nakon dugačke liste za zahtevnu glavnu žensku ulogu, Lizbet Salander, producenti su se odlučili za Nomi Rapas. Nomi Rapas je ćerka poznate švedske glumice i španskog kantautora. Nikada nije pohađala glumačku školu, a za glumačku profesiju opredelila se kada se još kao devojčica pojavila u jednom filmu. Za ulogu Lizbet Salander temeljno je promenila svoj izgled: ošišala je kosu, učila boks kako bi stekla mišićavo telo, probušila obrvu, nos, usnu i uši. Išla je na časove vožnje kako bi dobila dozvolu za vožnju motocikla. Ovakva Nomi odlično se uklopila u Lizbetin lik, toliko da Rodžer Ebert, pišući o tome ko bi igrao Lizbet u holivudskom rimejku „Milenijuma“, kaže: „Možda bi za ulogu bila dobra mlada Džodi Foster. Neko ko bi mogao da igra žestoku i emotivno nedostupnu osobu. Neka to bude Šveđanka, i, eto, unajmite Nomi Rapas.“
Mikael Nikvist – filmski Mikael Blumkvist
Prvu veliku ulogu Mikael Nikvist ostvario je 2000. godine u filmu „Together“, koji je režirao poznati švedski reditelj Lukas Modison. Nakon toga igrao je glavne uloge u filmovima „Grabben i graven“, „As it is in heaven i Suddenly“, i postao jedan od omiljenih švedskih glumaca.
Mikael Nikvist je jako želeo ulogu Mikaela Blumkvista, a producenti su smatrali da su kod njega našli sve što Blumkvist treba da ima: pojavu, šarm, dopadljivost, kao i inteligenciju.
KNJIŽEVNA TRILOGIJA MILENIJUM
„Najveći švedski fenomen od vremena grupe ABBA“ – People
Zamislite filmove Ingmara Bergmana ukrštene sa romanom Tomasa Harisa „Kada jaganjci utihnu“ i dobićete roman
„Muškarci koji mrze žene“ švedskog pisca Stiga Lašona. Ovaj roman, prvi deo trilogije „Milenijum“, ne samo što je odličan triler već je i psihološka drama začinjena napetošću, misterijom i strašću koju je teško ne pročitati u dahu. Njegovi glavni likovi, nesvakidašnji par istražitelja, novinar Mikael Blumkvist i asocijalna, problematična i po mnogo čemu neobična Lizbet Salander, ne suočavaju se samo sa misterijom iz prošlosti, već i sa anomalijama savremenog društva koje dovode do izražaja najgore ljudske osobine. Nastavci trilogije,
„Devojčica koja se igrala vatrom i
„Kula od karata“ , otvaraju još veće misterije, donose nova otkrića i još uzbuđenja.
MILENIJUMANIJA Nakon što su objavljeni, romani su doživeli neverovatnu popularnost u Švedskoj – do kraja 2009. prodato ih je preko 3,5 miliona (što, s obzirom na to da je reč o zemlji od 9,2 miliona stanovnika, znači da prosečno svaka kuća poseduje bar jedan primerak), a zatim su isti uspeh doživeli i u Danskoj (1,6 miliona primeraka – 5,5 milona stanovnika) i Norveškoj (1,1 milion primeraka – 4,8 miliona stanovnika), i u ove tri zemlje su bez sumnje najčitanije knjige svih vremena!
Ali, neobična popularnost knjiga nije se ograničila samo na Skandinaviju. Milenijumanija je prvo prešla u Francusku (3,6 miliona primeraka), a zatim i u ostale zemlje Evrope – Nemačku (4,2 miliona), Španiju (3,4), Italiju (2,3), Veliku Britaniju (1,9), Holandiju (1,5) itd. Čak i posle nekoliko godina, u većini zemalja knjige su i dalje na vrhu lista popularnosti.
Trilogija je, s malim zakašnjenjem, postala popularna i u Sjedinjenim Državama, i tokom prošle godine prodato je 1,4 miliona primeraka prve dve knjige. Ipak, vrhunac popularnosti ovih knjiga očekuje se u SAD tokom ove godine, kada izlazi i treći deo trilogije.
Interesovanje za ovaj izvanredan serijal samo su još više povećale sjajne filmske adaptacije, koje su počele da pune bioskopske dvorane širom sveta od sredine prošle godine.
POKLON UZ KNJIGE
Uz svaki pojedinačni roman, „Muškarci koji mrze žene“, „Devojčica koja se igrala vatrom“ i „Kula od karata“, dobijate vaučer za besplatnu bioskopsku projekciju jednog od filmova iz trilogije „Milenijum“, po izboru, u bioskopu „Kolosej“ u TC Ušće!
Uz svaki kupljeni komplet „Milenijum“ dobijate 3 vaučera za 3 besplatne bioskopske projekcije!
Od 1. maja, potražite u knjižarama komplete i pojedinačne romane upakovane u vakuumiranu providnu foliju. Samo u njima se nalaze vaučeri. Njihova cena je ista kao i cena primeraka bez vaučera.
Knjige možete naručiti i na sajtu čarobne knjige www.carobnaknjiga.com
Stig LaŠon (Stieg Larsson)
Kad je pre pet godina Stig Lašon (čije se prezime u svetu često pogrešno izgovara Lašon), ugledni švedski novinar, odneo prvi tom serijala „Milenijum“ na pregled kod izdavača, verovatno nije ni sanjao da će njegova dela pokrenuti fenomen poznat u Evropi kao „milenijumanija“. On je samo izrazio uverenje da će njegovi romani, kojih je planirao da napiše ukupno deset, biti njegova investicija za – penzionerske dane. Nažalost, Lašon nije doživeo penziju, umro je od srčanog udara godinu dana kasnije, a nije doživeo ni popularnost svojih romana, od kojih nijedan nije objavljen do tog momenta, mada su već sva tri bila u pripremi.
Stig Lašon (1954–2004) imao je zanimljiv i buran život. U mladosti je bio politički aktivista komunističke radničke partije. Od 1981. godine počeo je da radi za najveću švedsku novinsku agenciju „TT“ i tokom novinarske karijere postao je jedan od vodećih svetskih stručnjaka u vezi s antidemokratskim, desničarskim pokretima i nacističkim organizacijama. Njegovi politički stavovi, kao i novinarsko iskustvo, naveli su ga da osnuje „Expo fondaciju“, čiji je osnovni cilj raskrinkavanje rasističkih i totalitarnih organizacija, a bio je i glavni urednik magazina „Expo“. Zbog svojih političkih aktivnosti, godinama je živeo u senci smrtnih pretnji političkih neprijatelja. Uporedo sa novinarskom karijerom, imao je i mnoge druge preokupacije: bavio se fotografijom, bio je jedan od najvećih švedskih fanova naučne fantastike, zamenik urednika i urednik nekoliko amaterskih i poluprofesionalnih SF časopisa, kao i predsednik najvećeg švedskog SF fan kluba.